Povesti otpora

Centar za primenjenu istoriju je u 2020. godini pokrenuo novi program - ediciju stripova Povest(i) otpora, zasnovanih na biografijama istaknutih pojedinaca i pojedinki. Namera nam je da ispričamo priču o kontinuitetu otpora nasilju i nepravdi koji se odvijao u različitim periodima i društvenim i istorijskim kontekstima, često uzimajući vrlo različite oblike. Obrađujući lične priče onih koji su se na različite načine borili za pravedniji svet, želimo da pokažemo i kako su veliki istorijski događaji oblikovali pojedinačne ljudske živote, ali i kako se ta „velika“ istorija stvara(la) ljudskim delovanjem.

 

Prvi strip iz edicije Povest(i) otpora biće posvećen Nedi Božinović (1917-2001) u čijoj biografiji se prelama skoro čitav vek feminističke i antifašističke borbe na jugoslovenskim prostorima. Božinović  je rođena u Topolom kod Dubrovnika, gimnaziju je završila u Kotoru, a Pravni fakultet 1939. u Beogradu gde je bila članica revolucionarnog studentskog pokreta, kao i Omladinske sekcije Ženskog pokreta i redakcije lista „Žena danas“ za koji je pisala. Omladinska sekcija Ženskog pokreta je odigrala važnu ulogu u politizaciji žena i pripremama za antifašistički otpor. Članica KPJ postala je 1939. a 1941. se uključila u NOB. Iz rata je izašla u činu majorke. Još u toku rata odlikovana je Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem i Ordenom za hrabrost. Sve vreme postojanja Antifašističkog fronta žena (AFŽ), aktivna je u njegovom radu. Nakon rata radila je kao sekretarka i potpredsednica Centralnog odbora Saveza boraca Jugoslavije, poslanica Saveznog veća Savezne skupštine (1958-1963), sudija Ustavnog suda Jugoslavije (1963-1972). Tokom raspada Jugoslavije (1990) ponovo se angažuje u radu feminističkih i antiratnih/mirovnih grupa. Priključila se  SOS telefonu  za žene žrtve nasilja, Centru za  antiratnu akciju, Ženskom parlamentu. Ipak, njen angažman unutar femnističkog pokreta 90-ih najviše se vezuje za mirovnu grupu "Žene u crnom". Autorka je do danas najtemeljnije sinteze o istoriji ženskog pokreta  u Srbiji, monografije "Žensko pitanje u Srbiji u XIX I XX veku".

Priča o Nedi Božinović je prilika za podsećanje na istoriju feminističkog pokreta uoči i tokom II svetskog rata, značaj Antifašističkog fronta žena (AFŽ) i domete socijalističkog perioda kada je u pitanju jednakost muškaraca i žena, ali i uloge feminističkog pokreta u antiratnom otporu u Srbiji tokom devedesetih.

 

U okviru projekta biće organizovan i jednodnevni Festival javne istorije koji će uključivati izložbu, predstavljanje stripa i javno vođenje Kontinuitet otpora – Šetnja kroz feminističku istoriju.

 

Izvor: Wikipedia

 

 

Projekat podržava: Rekonstrukcija Ženski fond (RŽF)

 

Trajanje: 01.04.2020. - 31.12.2020.

 

Partner (i):

 

Vebsajt: u izradi

Povesti otpora

Centar za primenjenu istoriju je u 2020. godini pokrenuo novi program - ediciju stripova Povest(i) otpora, zasnovanih na biografijama istaknutih pojedinaca i pojedinki. Namera nam je da ispričamo priču o kontinuitetu otpora nasilju i nepravdi koji se odvijao u različitim periodima i društvenim i istorijskim kontekstima, često uzimajući vrlo različite oblike. Obrađujući lične priče onih koji su se na različite načine borili za pravedniji svet, želimo da pokažemo i kako su veliki istorijski događaji oblikovali pojedinačne ljudske živote, ali i kako se ta „velika“ istorija stvara(la) ljudskim delovanjem.

 

Prvi strip iz edicije Povest(i) otpora biće posvećen Nedi Božinović (1917-2001) u čijoj biografiji se prelama skoro čitav vek feminističke i antifašističke borbe na jugoslovenskim prostorima. Božinović  je rođena u Topolom kod Dubrovnika, gimnaziju je završila u Kotoru, a Pravni fakultet 1939. u Beogradu gde je bila članica revolucionarnog studentskog pokreta, kao i Omladinske sekcije Ženskog pokreta i redakcije lista „Žena danas“ za koji je pisala. Omladinska sekcija Ženskog pokreta je odigrala važnu ulogu u politizaciji žena i pripremama za antifašistički otpor. Članica KPJ postala je 1939. a 1941. se uključila u NOB. Iz rata je izašla u činu majorke. Još u toku rata odlikovana je Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem i Ordenom za hrabrost. Sve vreme postojanja Antifašističkog fronta žena (AFŽ), aktivna je u njegovom radu. Nakon rata radila je kao sekretarka i potpredsednica Centralnog odbora Saveza boraca Jugoslavije, poslanica Saveznog veća Savezne skupštine (1958-1963), sudija Ustavnog suda Jugoslavije (1963-1972). Tokom raspada Jugoslavije (1990) ponovo se angažuje u radu feminističkih i antiratnih/mirovnih grupa. Priključila se  SOS telefonu  za žene žrtve nasilja, Centru za  antiratnu akciju, Ženskom parlamentu. Ipak, njen angažman unutar femnističkog pokreta 90-ih najviše se vezuje za mirovnu grupu "Žene u crnom". Autorka je do danas najtemeljnije sinteze o istoriji ženskog pokreta  u Srbiji, monografije "Žensko pitanje u Srbiji u XIX I XX veku".

Priča o Nedi Božinović je prilika za podsećanje na istoriju feminističkog pokreta uoči i tokom II svetskog rata, značaj Antifašističkog fronta žena (AFŽ) i domete socijalističkog perioda kada je u pitanju jednakost muškaraca i žena, ali i uloge feminističkog pokreta u antiratnom otporu u Srbiji tokom devedesetih.

 

U okviru projekta biće organizovan i jednodnevni Festival javne istorije koji će uključivati izložbu, predstavljanje stripa i javno vođenje Kontinuitet otpora – Šetnja kroz feminističku istoriju.

 

Izvor: Wikipedia

 

 

Projekat podržava: Rekonstrukcija Ženski fond (RŽF)

 

Trajanje: 01.04.2020. - 31.12.2020.

 

Partner (i):

 

Vebsajt: u izradi