Javni čas - Beogradska mesta sećanja na sukobe '90ih

 

 

Uprkos dominantnom narativu da Srbija nije zvanično učestvovala u sukobima koji su se na prostoru nekadašnje Jugoslavije odvijali u poslednjoj deceniji XX veka, memorijalna obeležja postavljena na teritoriji Beograda govore suprotno. Iako zvanični Beograd uporno odbija da govori o odgovornosti za ratove koji su vođeni na teritorijama Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, ali i same Srbije, desetine spomenika podignutih sa ili bez učešća lokalnih vlasti u suprotnosti su sa ovakvim tvrdnjama.

 

 

 

 

Lokacije

 

SPOMEN PLOČA SLAVKU ĆURUVIJI

Spomen ploča podignuta od strane Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) u znak sećanja na ubistvo novinara Slavka Ćuruvije nalazi se u Svetogorskoj ulici u Beogradu. Na prvu godišnjicu ubistva 2000. godine, ispred ulaza u zgradu u kojoj je Ćuruvija živeo, NUNS je postavio ploču na kojoj je pisalo „Na ovom mestu 11. aprila 1999. ubijen je zbog oštre kritičke reči Slavko Ćuruvija, novinar, urednik i vlasnik ‘Dnevnog telegrafa’ i ’Evropljanina’.“ Nakon što su nepoznate osobe ukrale ploču 5. oktobra 2009. godine, ona je ponovo postavljena mesec dana kasnije. Tom prilikom dodata je manja tabla na kojoj je ukazano da je originalna ploča ukradena. U maju 2011. godine ponovo je oskrnavljeno ovo spomen obeležje, kada su nepoznati počinioci skinuli tablu koja je stajala ispod spomen ploče.

 

 

 

 

SPOMENIK ZAŠTO

Spomenik „Zašto?“ nalazi se u beogradskom parku Tašmajdan, iza zgrade Radio-televizije Srbije (RTS). Podignut je u znak sećanja na 16 radnika i radnica koji su poginuli 23. aprila 1999. godine, kada je NATO bombardovao zgradu nacionalne televizije. Spomenik su podigle porodice nastradalih 23. decembra 1999. godine. Zbog propusta da naredi evakuaciju zgrade, nekadašnji direktor RTS-a Dragoljub Milanović je 2002. godine osuđen na deset godina zatvora. Na dvadesetu godišnjicu ovog događaja najavljeno je podizanje Memorijalnog centra RTS-a, koji, između ostalog, podrazumeva konzerviranje porušenog dela zgrade.

 

 

 

 

SPOMENIK MILICI RAKIĆ I DECI UBIJENOJ U NATO BOMBARDOVANJU 

Spomen obeležje deci nastradaloj u napadima NATO-a tokom 1999. godine u Tašmajdanskom parku u Beogradu podigle su dnevne novine Večernje novosti na godišnjicu početka bombardovanje 2000. godine. Spomenik sa epitafom „Bili smo samo deca“ izrađen je po liku trogodišnje devojčice Milice Rakić, koja je poginula tokom NATO bombardovanja, 17. aprila 1999. godine u beogradskoj opštini Batajnica. Nakon što je 2000. godine nestala bronzana skulptura devojčice, beogradske vlasti su u saradnji sa Večernjim novostima i livnicom Jeremić postavile novu skulpturu tek 2015. godine. Tom prilikom spomenik je osvetljen, obezbeđen i ubeležen u registar Zavoda za zaštitu spomenika.

 

 

 

 

SPOMENIK SRPSKIM ŽRTVAMA STRADALIM U RATOVIMA 1991-2000. NA PROSTORU BIVŠE JUGOSLAVIJE

Spomen obeležje posvećeno srpskim žrtvama stradalim u ratovima 1991 – 2000. godine na prostoru bivše Jugoslavije nalazi se u Tašmajdanskom parku. Podigla ga je Koordinacija srpskih udruženja porodica nestalih lica sa prostora bivše Jugoslavije. Spomenik je otkriven 30. avgusta 2010. godine, na Međunarodni dan nestalih. Spomenik je postavljen u blizini Crkve Svetog Marka na Tašmajdanu, uz odobrenje Srpske pravoslavne crkve i Skupštine grada Beograda, koja je i finansijski podržala izradu spomenika.

 

 

 

 

ZID PLAČA

„Srpski zid plača“ postavljen je ispred Doma Narodne skupštine Republike Srbije 8. jula 2015. godine. Inicijalno sastavljen od panoa sa imenima i fotografijama civila, vojnika i policajaca ubijenih tokom oružanog sukoba na Kosovu, „Srpski zid plača“ je isntaliralo Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji. Predstavnici udruženja su objasnili da na ovaj način žele da pokrenu inicijativu za podizanje spomenika za sve ubijene i nestale Srbe sa Kosova. Ova instalacija je podignuta nekoliko dana pred akciju „7000“ kojom su organizacije za ljudska prava u Srbiji planirale da obeleže 20-u godišnjicu genocida u Srebrenici. Pozivajući se na bezbednosne rizike, Ministarstvo unutrašnjih poslova zabranilo je sve skupove najavljene ispred Skupštine za 11. jul 2015. godine.

 

 

 

SPOMENIK ŽRTVAMA RATA I BRANIOCIMA OTADŽBINE1990-1999.

Spomen obeležje žrtvama rata i braniocima otadžbine od 1990. do 1999. godine podignuto je na Savskom trgu, preko puta nekadašnje Železničke stanice u Beogradu 24. marta 2012. godine. Podigao ga je Grad Beograd na inicijativu Udruženja žrtava ratova od 1990. do 1999. godine. Idejno rešenje za spomenik naišlo je na neodobravanje od strane nekih porodica žrtava, kojima se nije svideo njegov izgled, jer na njemu nema „ni imena žrtava, ni krsta“. Prilikom otkrivanja spomenika, oni su sprečili da tadašnji gradski zvaničnici polože vence. Sa druge strane, spomenik je naišao i na kritiku stručne javnosti koja je smatrala da je neprimereno podizati spomenik u isto vreme posvećen civilnim žrtvama i pripadnicima oružanih snaga. U avgustu 2019. godine odbornici Skupštine Grada Beograda doneli su odluku da se, zbog radova na projektu Beograd na vodi, spomenik premesti sa Savskog trga na lokaciju ispred Železničkog muzeja.

 

 

 

 

Video sa javnog vođenja