Javni čas - Ženski antiratni otpor '90ih u Beogradu

 

 

U okviru ovog javnog časa pažnja je bila posvećena ulozi i značaju žena u antiratnom otporu tokom devedesetih. Zašto govorimo o ženskom antiratnom otporu? Na koji način su povezani feministički i antiratni aktivizam tokom devedesetih? Kako su povezani rod i rat? To su tek neka od pitanja koja ćemo otvoriti na ovom javnom času. Gošća javnog časa bila je Zorica Trifunović, feministička i antiratna aktivistkinja, i jedna od organizatorki ključnih antiratnih akcija tokom devedesetih među kojima je i koncert “Ne računajte na nas”.

 

 

 

 

 

 

Lokacije

 

STUDENTSKI KULTURNI CENTAR

Polazna tačka vođenja kao podsećanje na utemeljivački događaj celokupnog feminističkog pokreta na jugoslovenskim prostorima: međunarodnu konferenciju „Drug-ca Žena. Žensko pitanje. Novi pristup?“, koja je na tom mestu održana 1978. godine. SKC je mesto intenzivnih debata i tokom 80-ih, a sa nacionalističkom mobilizacijom i početkom ratova 90-ih najveći deo feminističkih aktivnosti se preusmeravaju u otpor ratu i nasilju. Taj otpor se između ostalog, ispoljava kroz značajno prisustvo žena među pokretačima prvih mirovnih antiratnih grupa, organizacija i inicijativa (Centar za antiratnu akciju, Beogradski krug, Civilni pokret otpora, GAMA, Fond za humanitarno pravo i druge) i učesnice protesta i akcija; kao i kroz pokretanje feminističkih i mirovnih organizacija kakve su Žene u crnom čija prva stajanja protiv rata i etničkih čišćenja su se odvijala ispred SKC-a.

 

 

 

 

PIONIRSKI PARK

Najveći broj antiratnih akcija i protesta odvijao se na prostoru između Predsedništva Srbije, Savezne skupštine i Pionirskog parka („Prekinimo mržnju da prestane rat“, “Žuta traka”, akcija paljenja sveća: “Sveće za sve poginule u ratu”, “Mir u Bosni”…). Žene su primarne organizatorke mirovnih inicijativa i organizacija u Srbiji, a najvećim delom antiratni otpor su one i dominantno nosile. Taj otpor se artikulisao kroz javne akcije, ali i kroz organizovanje pomoći izbeglicama (čiji značajan deo su bile  žene i deca) i distribuiranju humanitarne pomoći, kao i prikupljanje podataka o ratnim zločinima, različite oblike  mirovnih edukacija i pomoć onima koji odbijaju mobilizaciju.

 

 

 

 

TRG REPUBLIKE

Na Trgu republike je 22. aprila 1992. održan antiratni rok koncert “SOS za mir: Ne računajte na nas" na kome su učestvovali bendovi Rimtutituki, Boye, Obojeni program, Rambo Amadeus i kome je prisustvovalo oko 55.000 ljudi. Trg republike je između ostalog, i mesto na kome su se sve do malo nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. odvijala protestna stajanja  Žena u crnom pod sloganima ”Ne u naše ime” i „Ne dajmo se od svojih prevariti”, skrećući pažnju na  one koji se ne „broje” kao vredne/i pamćenja od strane zvaničnog nacionalnog poretka sećanja i zaborava, one koje je srpski nacionalizam učinio žrtvama. 

 

 

 

Video sa javnog vođenja